Predsjedništvo Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednikom Daliborom Kratohvilom održalo je radni sastanak s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom i suradnicima na temu mogućih unapređenja uvjeta rada za gotovo 119 tisuća hrvatskih obrtnika.

Ministar Šušnjar je i ovom prilikom čestitao na nedavno održanoj svečanoj Akademiji povodom tridesete obljetnice rada HOK-a, na kojoj je i dodijelio nagrade Ministarstva gospodarstva pod nazivom „Šegrt Hlapić“, najboljoj učenici strukovnih škola Heleni Karić, Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata iz Đakova kao najboljoj strukovnoj školi te Danijelu Kodrnji, vlasniku obrta "STROJNA OBRADA METALA" iz Zagorskih sela, kao najboljem mentoru. „Ovo je vaša kuća, otvoreni smo za suradnju po svim pitanjima, kako bismo postigli rezultate na dobrobit obrtništva“, iskazao je ministar Šušnjar dobrodošlicu obrtnicima.

Najavljen je zajednički rad na novom Zakonu u obrtu koji će imati za cilj modernizirati obrtništvo, s naglaskom na segment koji će obuhvaćati posebno uređenje malih trgovina, a kako ograničenja rada nedjeljom ne bi štetila samozaposlenim obrtnicima i njihovim obiteljima. Ministar je pozdravio takav prijedlog, istaknuo brojne prednosti postojećeg Zakona o trgovini za građane te izrazio svijest o specifičnim nišama u obrtništvu na koje takva ograničenja utječu u povećanoj mjeri, poput cvjećara i suvenirnica. Predstavnici HOK-a ovom su prilikom izrazili i zahtjev za preuzimanjem vođenja Obrtnog registra, koji je sada u nadležnosti MINGO-a, u cilju jačanja komunikacije s obrtnicima prilikom otvaranja obrta, ali i tijekom njihovog rada.

Tema je bila i potrebna i predložena reforma strukovnog obrazovanja koju HOK godinama zagovara i promiče, sa snažnim naglaskom na učenju temeljenom na radu kao osnovi strukovnog obrazovanja. Predstavnici HOK-a su ovom prilikom pozdravili najavljeno povećanje praga za paušalno oporezivanje na 50.000 EUR, naglasivši da su u svojim zahtjevima argumentirali potrebno povećanje spomenutog praga na 60.000 EUR osobito s obzirom na inflaciju. Također, istaknuli su potrebe za većim mogućnostima kreditiranja mikro i malih subjekata, za jednostavnijim pristupom sredstvima te lakšim i jednostavnijim pristupom europskim fondovima.

„Trebamo biti dio radnih skupina svih propisa i zakona koji utječu na život i rad nas obrtnika. Naša dužnost i obaveza je zastupati gotovo 119 tisuća naših članova te smo relevantan i neizostavan sugovornik po svim pitanjima koja se tiču hrvatskog obrtništva“, istaknuo je predsjednik HOK-a Kratohvil.

Trideseta obljetnica Hrvatske obrtničke komore obilježena je dodjelom tradicionalnih priznanja najistaknutijim obrtnicima pod nazivom „Zlatne ruke“. Događaju su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Sabora Branka Juričev-Martinčev, ministri Vučković, Šušnjar, Erlić i Glavina, župani Komadina, Jelić i Posavec te brojni drugi predstavnici tijela državne uprave, zavoda, agencija, financijskih institucija i partnerskih udruženja.

Predsjednik Vlade RH je u svojem obraćanju naglasio ulogu obrtništva u društvu i gospodarstvu te istaknuo: „Obrti i zanati okosnica su hrvatskog gospodarstva i vitalni dio naše kulturne baštine i identiteta. U mandatu ove Vlada broj obrta porastao je za 43.000 tisuće. Stvaranjem poticajnog okruženja, potičemo razvoj obrtništva i otvaranje radnih mjesta. Nastavit ćemo dijalog s Hrvatskom obrtničkom komorom po svim pitanjima koja mogu unaprijediti život i rad naših obrtnica i obrtnika.“

Najprestižnije priznanje Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“ s poveljom, koja se dodjeljuje kao priznanje za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos razvoju hrvatskog obrtništva, ove je godine pripala petero hrvatskih obrtnica i obrtnika. Među laureatima ove vrijedne nagrade ovom su se prigodom našli Nadica Golojuh iz Jastrebarskog, Tomislav Ivandija iz Osijeka, Dražen Kirigin iz  Splita, Josip Sabljak iz Ogulina i Igor Stipaničev iz Tribunja.

Tradicionalno, u sklopu programa svečane Akademije, odano je priznanje i novim majstorima i majstoricama koji su u proteklih godinu dana položili majstorski ispit, a u ime njih 414 diplomu je preuzeo mladi kuhar  Amos Novak te istaknuo: „Iznimno mi je drago i velika čast biti dio obitelji majstora obrtnika, uz veliku zahvalu našim obiteljima i poslodavcima koji su najveća podrška i ključni u postizanju ovog uspjeha. Ovo nije samo priznanje našeg rada nego obaveza da nastavimo unapređivati sebe i graditi svoj posao. Nadam se da ćemo svojim radom i trudom biti inspiracija za buduće naraštaje, baš kao što su prethodnici bili nama. Oni su postavili visoke standarde, na nama je da gradimo svijet u kojem je majstorstvo sinonim za kvalitetu, predanost i izvrsnost.“

Osim Statue i Majstorske diplome dodijeljena je i Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem koju su ove godine primili Ivan Grbeša, vlasnik MIDERA STUDIO VEZ, obrta za proizvodnju, trgovinu i usluge iz Kaštel Starog, vlasnica obrta za proizvodnju drvne ambalaže KOLEKS Ksenija Kolarević iz Molvi Greda, vlasnik ugostiteljskog obrta „Milan“ iz Pule Veljko Matić, vlasnik obrta za proizvodnju namještaja i metalnih dijelova MEDEXA iz Starog Slatinika Ivan Medved, vlasnik restorana Fulin iz Ploča Ante Štrbić, vlasnik urarskog obrta iz Virovitice Dražen Tomac, vlasnik obrta AUTO RIO iz Malog Lošinja Aleksandar Volarić i  Marijana Zeljko, vlasnica frizerskog obrta za muškarce „Brzica“ iz Ivankova.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil zahvalio je na dosadašnjoj podršci Vlade RH obrtništvu, koju je iskazala putem paketa mjera pomoći i ograničenja cijena energenata, te zatražio nastavak snažnog dijaloga i rješavanje svih pitanja važnih za unapređenje uvjeta za život i rad hrvatskih obrtnika: „Osim generalnih zahtjeva koji mogu unaprijediti obrtništvo u cjelini, pristupili smo studiozno svakoj mogućnosti koja može olakšati život i rad nas obrtnika. Po formiranju ove Vlade uputili smo nadležnim tijelima i niz vrlo specifičnih zahtjeva kojima predlažemo izmjene zakonodavnog okvira koji će biti po mjeri obrtnika.“

„Prošle godine, ovom prilikom, svi smo se veselili brojci od gotovo 108 tisuća obrtnika. Danas u Lijepoj našoj radi čak 118.792, koji zapošljavaju više od 231 tisuće osoba. Rasli smo 10 % u odnosu na prošlu godinu. U godini dana imamo 10.841 obrt više. Naš rast ne znači da nam je lako, znači samo da smo borbeni. Brojimo godine ispunjene izazovima, ali mi smo ti koji ne odustaju, mi smo ti koji ustrajemo, zato i rastemo“, poručio je okupljenima predsjednik HOK-a.

Europska komisija je danas otvorila prijave za nagradu EU-a za inovatorice za 2025. Ova zajednička inicijativa, koju podupiru Europsko vijeće za inovacije (EIC) i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), slavi iznimna postignuća poduzetnica koje stoje iza revolucionarnih inovacija u Europi. Pobjednice će biti odabrane u tri kategorije nagrada: Inovatorice EIC-a, Inovatorice u usponu EIC-a i Žene na vodećim položajima EIT-a.

Iliana Ivanova, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je: "Europa je dom inspirativnih inovatorica i poduzetnica koje vode uspješna i revolucionarna poduzeća. U okviru Europske nagrade za inovatorice istaknute su njihove vještine i inovativnost, što ih čini uzorima. Nagrada pomaže u jačanju rodne ravnopravnosti u poslovanju i tehnologiji te promiče nadarene žene u području inovacija i poduzeća pod vodstvom žena".

Nagrada se može dodijeliti ženama iz cijelog EU-a i zemalja pridruženih programu za istraživanje i inovacije Obzor Europa, čije inovacije potiču pozitivne promjene za ljude i planet. Rok za prijavu je 25. rujna 2024. (17:00 sati po srednjoeuropskom vremenu). Više informacija dostupno je ovdje.

Foto: freepik.com

Predsjednik Dalibor Kratohvil predstavljao je Hrvatsku obrtničku komoru na 2. Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu na temu reforme strukovnog obrazovanja, s naglaskom na status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta. Naime, u prijedlozima novih kurikuluma za trogodišnje programe obrazovanja smanjen je udio općeobrazovnih predmeta, dok se programi značajnije fokusiraju na potrebna strukovna znanja i vještine.

U samom uvodu istaknut je stav HOK-a: „U trogodišnjim programima značajnije je usmjerenje na tržište rada. Iz toga se može zaključiti da se nastavnici opće obrazovnih predmeta osjećaju pogođeno. Ipak, treba istaknuti da su u ovim kurikulumima znanja i vještine koji su do sada bili obuhvaćeni općeobrazovnim predmetima uključeni u strukovne module i time prilagođeniji potrebama pojedine struke. Što to znači? Primjerice kad govorimo o povijesti – povijesti razvoja neke struke - ili kada je riječ o komunikaciji na hrvatskom ili stranom jeziku, vještine komunikacije će se izravno primjenjivati kroz module koji se odnose na rad u zanimanju i komunikaciju s klijentima i poslovnim partnerima.“

„Zaključno, dopustite da za kraj ovog izlaganja u ime institucije iz koje dolazim postavim jedno pitanje za razmišljanje. Je li našoj državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada? Vremena za ovakva promišljanja odavno više nemamo te se nadam da ćemo u ovoj raspravi donijeti konkretne zaključke koji će nam dati nedvosmislene odgovore na ova ključna pitanja za budućnost“, zaključio je predsjednik HOK-a Kratohvil kao uvodničar u tematsku raspravu.

Podsjećamo da je Hrvatska obrtnička komora u postupku e-savjetovanja uputila 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Posljednjih godina ostvaren je kontinuiran stabilan rast upisa u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK. U školskoj godini 2023./2024. upisano je 4.524 učenika, odnosno 300 više nego godine prije, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku. Unatrag pet godina je u JMO programe upisano više od 20.000 djece.